Kolokviji HAZU i HRZZ

VI. kolokvij održan 8. lipnja 2017. godine


Održan je  VI. Kolokvij u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske zaklade za znanost, u sklopu kojeg je izv. prof. dr. sc. Igor Karšaj  održao predavanje pod nazivom „Aneurizma abdominalne aorte – numeričkim modeliranjem do optimalnog liječenja“.  Aneurizma abdominalne aorte (AAA) je ekscentrično proširenje infrarenalne abdominalne aorte uzrokovano neravnotežom u proizvodnji i razgradnji ekstracelularnog matriksa. Aneurizma raste kroz duži period od nekoliko godina dok u jednom trenutku naprezanja koja se javljaju u stijenci aorte ne prerastu njenu čvrstoću uzrokujući rupturu. Ruptura AAA je katastrofičan događaj jer ima vrlo veliku smrtnost. Iako patogeneza AAA još uvijek nije u potpunosti razjašnjena postoji veliki broj bioloških, kliničkih, patohistoloških i mehaničkih podataka o AAA. Unatoč tome kod AAA nije moguće predvidjeti daljnji tijek bolesti. Postoji velika potreba za podacima o parametrima koji mogu pokazati hoće li veličina AAA stagnirati, rasti postepeno ili progedirati i time će konsekventno rupturirati. Odluka liječnika o tretmanu AAA se i dalje donosi samo na osnovi jednostavnog kriterija veličine ili brzine rasta (ako je dostupan) te prisutnoj boli kod pacijenta. Veličina aneurizme kao kriterij je dosta nepouzdan jer postoje manje aneurizme koje rupturiraju kao i veće koje su stabilne i ne dolazi do njihovog povećanja.
Dugoročni cilj istraživanja koja provodimo je razvoj programa koji će na osnovi snimaka pacijenta (CT i MR angiografija) imati stvarnu geometriju aorte pacijenta. Iz podataka o aktualnim bolestima pacijenta (arterijska hipertenzija i ostali komorbiditeti) moći će se dovoljno točno odrediti stanje stijenke krvnih žila i eventualno konkomitantnog intraluminalnog tromba. Koristeći dostupna znanja iz kliničkih opažanja kao i ciljanih eksperimenata moći će se predvidjeti daljnji tijek bolesti te ponuditi puno egzaktniju opciju liječniku u odabiru pravilne terapije.
U okviru ovog kolokvija bit će prikazana znanja koja su trenutno dostupna te što je još nužno napraviti kako bismo bili u mogućnosti pomoći u tretmanu aneurizme abdominalne aorte.



V. kolokvij održan 23. svibnja 2017. godine

 
Održan je V. kolokvij u organizaciji HAZU i HRZZ na temu "Metoda "reprezentativne kapi" i genealoška metoda u povijesnoj demografiji" o kojoj je govorio akademik Nenad Vekarić.
Povijesna demografija bavi se “predstatističkim” razdobljem, pa nema na raspolaganju izdašna statistička vrela na temelju kojih će lagodno spoznati demografske procese u prošlosti. U istraživačkom naporu da se iz minimuma sačuvanih informacija izvuče maksimum kvalitetnih zaključaka, od velike je pomoći kombinacija dviju metodâ: metode “reprezentativne kapi” i genealoške metode. Metoda “reprezentativne kapi” omogućava da se neka informacija (izvorni podatak), sama za sebe nebitna, uz pomoć “atomizacije” kroz genealošku metodu, stavi u kontekst i pridonese stvaranju bitnih zaključaka, koje nikad ne bismo mogli neposredno izvući iz sačuvanog vrela.
U drugom dijelu predavanja bit će predstavljen istraživački tim projekta “Transformacije kolektivnih i individualnih identiteta u Dubrovačkoj Republici od srednjeg vijeka do 19. stoljeća” Hrvatske zaklade za znanost čiju jezgru čine znanstvenici Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku.
Snimku kolokvija možete pogledati ovdje.

 

IV. kolokvij održan 3. svibnja 2017. godine

 
Održan je  IV. Kolokvij u organizaciji HAZU i HRZZ.  Na temu "Što je posebno u razvitku ljudskog mozga?" govorio je akademik Ivica Kostović. Cilj je ovoga kolokvija bio objasniti kako najvoluminoznija i evolucijski „najrazvijenija“ prolazna subplate zona u mozgu fetusa čovjeka sudjeluje u izgradnji složenih asocijativnih neuronskih veza moždane kore tijekom produženog razvitka u prenatalnom i postnatalnom životu. Pruženi su dokazi da subplate zona čini temeljni obrazac za postepeno i uzastopno urastanje asocijativnih putova i povezanost korteksa preko primordijalnih sinaptičkih veza. Istodobno se može dokazati značenje proučavanja razvitka mozga čovjeka obzirom da u ranom postnatalnom razvitku „izranjaju“ sve posebno ljudske funkcije kao što su verbalna komunikacija, svijest o sebi i drugima i strateško razmišljanje.

Prezentaciju akademika Kostovića možete pronaći ovdje.
Snimku kolokvija možete pogledati ovdje.
 
 

III. kolokvij održan 19. travnja 2017. godine


Održan je  III. Kolokvij koji organiziraju HAZU i HRZZ. Kolokvij je održala prof. dr. sc. Marina Ajduković na temu "Kako (društvene) znanosti mogu pridonijeti izlasku iz „začaranog“ kruga posljedica siromaštva djece i mladih?"

Dugotrajna ekonomska kriza suočila je hrvatsko društvo s povećanjem siromaštva što ozbiljno ugrožava razvojne potrebe djece. “Treća misija” znanstvene zajednice je društvena angažiranost u oblikovanju javnih politika, pa nove spoznaje o posljedicama kontinuiranog življenja u riziku od siromaštva po djecu mogu potaknuti socijalne inovacije usmjerene na njihovo ublažavanje. Prikazat će se složenost učinaka odrastanja u siromaštvu: od osjećaja srama i stigmatizacije, izloženosti vršnjačkom nasilju, više internaliziranih i eksternaliziranih problema i nižih obrazovnih aspiracija, do veće spremnosti na odlazak iz zemlje onih koji su usprkos teškim životnim okolnostima uspješni u školi. Što učiniti? Kako osigurati da argumentirani „glas“ istraživača čuju oni koji odlučuju o raspodjeli resursa i definiraju standarde rada s djecom i mladima u riziku od siromaštva? 
Prof. dr. sc. Marina Ajduković voditeljica je istraživačkog projekta HRZZ Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize i zaposlena je na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Snimku možete pogledati ovdje.


II. kolokvij održan 5. travnja 2017. godine

 
Održan je II. Kolokvij u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske zaklade za znanost, u sklopu kojega je izv. prof. dr. sc. Mile Šikić održao predavanje pod nazivom Metode sekvenciranja u preciznoj medicini“.

Precizna medicina nova je paradigma u kojoj su medicinske odluke, prakse i produkti prilagođeni pojedinom pacijentu. Vrlo važnu komponentu za preciznu medicinu predstavljaju metode sekvenciranja. Sekvenciranje genoma značajno je napredovalo u zadnjih 20 godina. Trošak sekvenciranja ljudskog genoma pao je s tri milijarde na nekoliko tisuća dolara.
Prezentacija će predstaviti najnovije tehnologije za sekvenciranje te mogućnosti i izazove koje te tehnologije postavljaju s posebnim osvrtom na računalne metode za analizu sekvenciranih podataka.
Izv. prof. dr. sc. Mile Šikić voditelj je uspostavnog istraživačkog projekta ALGORITMI ZA ANALIZU SLIJEDA GENOMA, radi na Zavodu za elektroničke sustave i obradbu informacija Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Zagrebu.
 
Prezentaciju izv. prof. dr. sc. Mile Šikića možete preuzeti ovdje. 
Snimku možete pogledati ovdje.

I. kolokvij održan 23. ožujka 2017. godine
 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska zaklada za znanost započinju ciklus znanstvenih predavanja kojima će se predstaviti istaknuti hrvatski znanstvenici. Ovim će se kolokvijima široj znanstvenoj zajednici i svima zainteresiranima nastojati približiti zanimljive znanstvene teme i predstaviti najnoviji rezultati hrvatskih istraživačkih projekata.
I. kolokvij je održan u  četvrtak, 23. ožujka, a održao ga je akademik Mladen Obad Šćitaroci na temu "Unaprjeđenje kulturnog naslijeđa u kontekstu urbanizma naslijeđa".
 
Hrvatska baštini 25 stoljeća urbane kulture. Mali dio kulturnoga naslijeđa zbrinut je i očuvan za buduće naraštaje. Većina naslijeđa propada i nestaje, a time nestaje i dio kulturnog, povijesnog i prostornog identiteta Hrvatske. Osim malobrojnih iznimki, dosadašnji modeli obnove i unaprjeđenja naslijeđa ne daju zadovoljavajuće rezultate. Koji su učinkoviti modeli koji će zaustaviti nestajanje naslijeđa, pomoći u njegovu oživljavanju i unaprjeđenju te omogućiti opstanak i život naslijeđa? To su pitanja na koja se želi odgovoriti u sklopu znanstvenog projekta Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa, poznatog pod nazivom Urbanizam naslijeđa / Heritage Urbanism – HERU. S motrišta urbanizma naslijeđa, ono mora biti aktivno, mora pridonositi razvoju lokalne zajednice te unaprijediti vrsnoću prostora i čovjekova života uz uvažavanje prostornih i ambijentalnih osobitosti. Naslijeđe je prilagodljivo i moramo mu dati priliku za prenamjenu i za novi život.
 
Prezentaciju akademika Obada Šćitarocija možete preuzeti ovdje.
Snimku možete pogledati ovdje