Kolokviji HAZU i HRZZ

III. kolokvij održan 19. travnja 2017. godine


Održan je  III. Kolokvij koji organiziraju HAZU i HRZZ. Kolokvij je održala prof. dr. sc. Marina Ajduković na temu "Kako (društvene) znanosti mogu pridonijeti izlasku iz „začaranog“ kruga posljedica siromaštva djece i mladih?"

Dugotrajna ekonomska kriza suočila je hrvatsko društvo s povećanjem siromaštva što ozbiljno ugrožava razvojne potrebe djece. “Treća misija” znanstvene zajednice je društvena angažiranost u oblikovanju javnih politika, pa nove spoznaje o posljedicama kontinuiranog življenja u riziku od siromaštva po djecu mogu potaknuti socijalne inovacije usmjerene na njihovo ublažavanje. Prikazat će se složenost učinaka odrastanja u siromaštvu: od osjećaja srama i stigmatizacije, izloženosti vršnjačkom nasilju, više internaliziranih i eksternaliziranih problema i nižih obrazovnih aspiracija, do veće spremnosti na odlazak iz zemlje onih koji su usprkos teškim životnim okolnostima uspješni u školi. Što učiniti? Kako osigurati da argumentirani „glas“ istraživača čuju oni koji odlučuju o raspodjeli resursa i definiraju standarde rada s djecom i mladima u riziku od siromaštva? 
Prof. dr. sc. Marina Ajduković voditeljica je istraživačkog projekta HRZZ Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize i zaposlena je na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Snimku možete pogledati ovdje.


II. kolokvij održan 5. travnja 2017. godine


Održan je II. Kolokvij u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske zaklade za znanost, u sklopu kojega je izv. prof. dr. sc. Mile Šikić održao predavanje pod nazivom Metode sekvenciranja u preciznoj medicini“.

Precizna medicina nova je paradigma u kojoj su medicinske odluke, prakse i produkti prilagođeni pojedinom pacijentu. Vrlo važnu komponentu za preciznu medicinu predstavljaju metode sekvenciranja. Sekvenciranje genoma značajno je napredovalo u zadnjih 20 godina. Trošak sekvenciranja ljudskog genoma pao je s tri milijarde na nekoliko tisuća dolara.
Prezentacija će predstaviti najnovije tehnologije za sekvenciranje te mogućnosti i izazove koje te tehnologije postavljaju s posebnim osvrtom na računalne metode za analizu sekvenciranih podataka.
Izv. prof. dr. sc. Mile Šikić voditelj je uspostavnog istraživačkog projekta ALGORITMI ZA ANALIZU SLIJEDA GENOMA, radi na Zavodu za elektroničke sustave i obradbu informacija Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Zagrebu.
 
Prezentaciju izv. prof. dr. sc. Mile Šikića možete preuzeti ovdje. 
Snimku možete pogledati ovdje.



I. kolokvij održan 23. ožujka 2017. godine
 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska zaklada za znanost započinju ciklus znanstvenih predavanja kojima će se predstaviti istaknuti hrvatski znanstvenici. Ovim će se kolokvijima široj znanstvenoj zajednici i svima zainteresiranima nastojati približiti zanimljive znanstvene teme i predstaviti najnoviji rezultati hrvatskih istraživačkih projekata.
I. kolokvij je održan u  četvrtak, 23. ožujka, a održao ga je akademik Mladen Obad Šćitaroci na temu "Unaprjeđenje kulturnog naslijeđa u kontekstu urbanizma naslijeđa".
 
Hrvatska baštini 25 stoljeća urbane kulture. Mali dio kulturnoga naslijeđa zbrinut je i očuvan za buduće naraštaje. Većina naslijeđa propada i nestaje, a time nestaje i dio kulturnog, povijesnog i prostornog identiteta Hrvatske. Osim malobrojnih iznimki, dosadašnji modeli obnove i unaprjeđenja naslijeđa ne daju zadovoljavajuće rezultate. Koji su učinkoviti modeli koji će zaustaviti nestajanje naslijeđa, pomoći u njegovu oživljavanju i unaprjeđenju te omogućiti opstanak i život naslijeđa? To su pitanja na koja se želi odgovoriti u sklopu znanstvenog projekta Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa, poznatog pod nazivom Urbanizam naslijeđa / Heritage Urbanism – HERU. S motrišta urbanizma naslijeđa, ono mora biti aktivno, mora pridonositi razvoju lokalne zajednice te unaprijediti vrsnoću prostora i čovjekova života uz uvažavanje prostornih i ambijentalnih osobitosti. Naslijeđe je prilagodljivo i moramo mu dati priliku za prenamjenu i za novi život.
 
Prezentaciju akademika Obada Šćitarocija možete preuzeti ovdje.
Snimku možete pogledati ovdje