Kolokviji HAZU i HRZZ

XVI. kolokvij održan 18. travnja 2018. godine

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske zaklade za znanost, u srijedu 18. travnja u Knjižnici HAZU održan je kolokvij na kojem je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Pandžić održao predavanje pod nazivom „Integracija spremnika energije u moderni elektroenergetski sustav“.

Na predavanju su izloženi rezultati istraživanja mogućnosti integracije velikih baterija u moderne elektroenergetske sustave te su predstavljene nove paradigme pogona elektroenergetskog sustava, prema kojoj srž sustava čine aktivni potrošači električne energije umjesto velikih elektrana.

Sminku predavanja možete pogledati ovdje, a nastavak ovdje.



XV. kolokvij održan 14. ožujka 2018. godine

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske zaklade za znanost, u srijedu 14. ožujka u Knjižnici HAZU održan je kolokvij na kojem je akademik Davor Miličić, redoviti profesor interne medicine i kardiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb te voditelj projekta SPARELIFE Hrvatske zaklade za znanost, govorio o istraživanjima reaktivnosti trombocita u različitim srčanožilnim bolestima.

U svom je predavanju akademik Miličić kazao da je ateroskleroza patološki proces koji je u podlozi najvažnijih bolesti u kardiovaskularnoj medicini – infarkta miokarda, moždanoga udara i periferne arterijske bolesti. Akutni klinički izražaj ateroskleroze očituje se kao aterotrombotski događaj na području vulnerabilne, odnosno nestabilne aterosklerotske lezije, koju obilježava ozljeda endotela, pojačana upalna aktivnost te hiperaktivacija trombocita. Upravo je hiperaktivnost trombocita presudna za nastanak okluzivnoga ili subokluzivnoga ugruška koji kritično sužava ili začepljuje pogođenu arteriju i izaziva akutnu ishemiju, tj. infarciranje tkiva u njezinu opskrbnom području. Aktivirani trombociti morfološki i funkcijski bitno se razlikuju od tzv. mirnih trombocita lučeći niz supstancija kojima jedni druge privlače i koje se vezuju na različite umnožene receptore na površini takvih trombocita. Stoga je antitrombotska terapija jedan od najvećih napredaka u kardiovaskularnoj farmakologiji. Intervencijski zahvati, posebice u akutnim aterotrombotskim stanjima, bitno su smanjili smrtnost i posljedice u preživjelih, jer rano otvaranje začepljene arterije omogućuje brzu reperfuziju s posljedičnim prekidanjem infarciranja tkiva. Pritom su antiagregacijski lijekovi ključ uspjeha intervencije jer u slučaju njihova izostanka, ali i rezistencije bolesnika na takvu terapiju, dolazi do opasne retromboze, odnosno reinfarkta. Individualne varijacije odgovora na antitrombocitne, poglavito antiagregacijske lijekove, vrlo su privlačno područje istraživanja s kontroverznim rezultatima. Istraživački tim Klinike za bolesti srca i krvnih žila Medicinskog fakulteta u KBC-u Zagreb objavio je pedesetak radova in extenso u uglednim časopisima te veći broj sažetaka u domaćoj i inozemnoj literaturi koji se odnose na istraživanja individualnog odgovora na antiagregacijske lijekove kod različitih kategorija kardioloških i kardiokirurških bolesnika. U njima su opisani izvorni rezultati usmjereni ne samo na zanimljive laboratorijske parametre nego i na važne kliničke ishode, i to u kontekstu intraindividualnog i interindividualnog farmakološkog odgovora na antiagregacijsku terapiju.
Projekt SPARELIFE Hrvatske zaklade za znanost nastavak je prethodnih vlastitih istraživanja te primjenjuje metodologiju randomizirane intervencijske studije za bolesnike s akutnim koronarnim sindromom, odnosno prospektivnog opservacijskog istraživanja za bolesnike s plućnom hipertenzijom i fibrilacijom atrija te one nakon terapijske hipotermije nakon kardijalnog aresta, transplantacije srca i endovaskularne implantacije proteze aortnoga zalistka.

Snimku kolokvija možete pogledati ovdje.


XIV. kolokvij održan 21. veljače 2018. godine

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske zaklade za znanost, u srijedu 21. veljače u Knjižnici HAZU održan je kolokvij na kojem je prof. dr. sc. Zoran Herceg s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta održao predavanje na temu "Nove netermičke metode obrade hrane". 

Zahvaljujući razvoju svijesti potrošača te spoznaji o važnosti hrane u očuvanju zdravlja ljudi, prehrambena industrija nalazi se pred sve većim izazovima u smislu razvoja novih netermičkih postupaka proizvodnje i konzerviranja hrane koji vode prema dobivanju visokokvalitetnih prehrambenih proizvoda. U tu svrhu nužno je tehnološke procese koji su najodgovorniji za promjene nutritivnih i funkcionalnih svojstava hrane (termička i kemijska obrada) unaprijediti ili čak zamijeniti potpuno novim postupcima. Stoga u posljednje vrijeme znanstvenici razvijaju nove netermičke metode obrade hrane koje pokazuju učinkovitost pri sobnoj ili subletalnim temperaturama, pri kojima je znatno smanjen negativan učinak povišene temperature na kakvoću hrane. Takve su metode visok hidrostatski tlak, magnetsko i električno polje, pulsirajuće svjetlo te ultrazvuk visokog intenziteta. Na pragu navedenih ideja, krajem 20. stoljeća počelo se razvijati novo istraživačko polje u znanosti, tzv. kemija plazme. Plazma je ionizirani plin koji se sastoji od velikog broja radikala, iona i pobuđenih molekula, a znanstveno je dokazana njezina učinkovitost pri površinskoj inaktivaciji mikroorganizama s krutih namirnica, uz zadovoljavanje strogih zahtjeva regulative američke Agencije za hranu i lijekove (Food and Drug Administration, FDA). U Europskoj uniji posljednjih se godina razvijaju izvori plazme koji funkcioniraju pri atmosferskom tlaku te se primjenjuju za površinsku sterilizaciju krute hrane. 
Međutim, za induciranje plazme izravno u tekućinama ne postoje tehnološka rješenja. Navedena rješenja nudi realizacija istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost "Primjena plazme stvorene visokonaponskim električnim pražnjenjem pri obradi tekuće hrane" (HRZZ -IP-11-2013-6248), pri čemu se uspjelo razviti inovativan izvor plazme koji se u osnovi sastoji od generatora plazme i tri različita tipa reaktora konfiguracije točka-ploča. Takvim dizajnom uređaja omogućeno je direktno generiranje električnog pražnjenja u tekućinama te se time otvaraju nove mogućnosti primjene tehnologije plazme u prehrambenoj industriji.

Snimku predavanja možete pogledati ovdje, a nastavak ovdje.

 

XIII. kolokvij održan 7. veljače 2018. godine

S ciljem približavanja zanimljivih znanstvenih tema široj znanstvenoj zajednici i svima zainteresiranima,  07. veljače 2018. održan je XIII. kolokvij. Predavanje je održala dr. sc. Jelena Budak s Ekonomskog instituta na temu Utjecaj zabrinutosti za privatnost na odluke i ponašanje korisnika interneta. Dr. sc. Budak voditeljica je projekta Extended Model of Online PRIvacy CONcern – PRICON, financiranog od strane HRZZ te je predstavila najznačanije rezultate istraživanja na uzorku više od 2000 hrvatskih građana.

Snimku kolokvija možete pogledati ovdje, a prezentaciju preuzeti s poveznice.
 

XII. kolokvij održan 24. siječnja 2018. godine

U organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske zaklade za znanost, u srijedu 24. siječnja u Knjižnici HAZU održan je kolokvij na kojem je prof. dr. sc. Bojan Vršnak, poznati hrvatski fizičar i stručnjak za istraživanje Sunca, održao predavanje pod naslovom Utjecaj Sunčeve aktivnosti na Zemlju, posvećeno najnovijim rezultatima istraživanja u području svemirske prognoze, s naglaskom na pojave koje utječu na planet Zemlju kao cjelinu. Eruptivni procesi u Sunčevoj atmosferi, tzv. koronini izbačaji i Sunčevi bljeskovi, uzrokuju dramatične poremećaje u Zemlji bliskom svemirskom okolišu te rezultiraju snažnim geomagnetskim olujama, ionosferskim poremećajima i promjenama toka kozmičkog zračenja. Te pojave mogu imati dalekosežne neželjene posljedice, kao što su onesposobljavanje funkcija umjetnih satelita, pogibeljni uvjeti za astronaute, raspad elektroenergetskih sustava na visokim geografskim širinama, poremećaj rada GPS sustava itd. Uviđanje važnosti utjecaja Sunčeve aktivnosti na Zemlju dovelo je do uspostave nove znanstvene discipline, tzv. „svemirske prognoze“ (eng. Space Weather), koja se bavi predviđanjima poremećaja u bliskom svemirskom okolišu.

U predavanju su opisani najnoviji rezultati istraživanja u području svemirske prognoze, s naglaskom na pojave koje utječu na planet Zemlju kao cjelinu, a samim time i na razne tehnološko-ekonomske aspekte ljudskog djelovanja. Vršnak je objasnio i fizikalne korijene Sunčeve aktivnosti i prirodu eruptivnih procesa u Sunčevoj atmosferi.
 
Akademik Dario Vretenar, predsjednik Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost, podsjetio je da je prof. dr. sc. Bojan Vršnak 2017. osvojio prestižnu nagradu Kristian Birkeland Medal for Space Weather and Space Climate. Riječ je o najvažnijoj nagradi u području istraživanja svemirske meteorologije koju dodjeljuju Europska svemirska agencija (European Space Agency), Belgian Solar-Terrestrial Centre of Excellence, i Space Weather Working Team u suradnji sa znanstvenim časopisom Journal of Space Weather and Space Climate. Lanjska nagrada dodijeljena je povodom stote godišnjice smrti Kristiana Birkelanda, norveškog znanstvenika po kojemu nosi ime, pa je time njen značaj još i veći.
Nagrada se dodjeljuje od 2013. godine, a dosadašnja četiri dobitnika su dva znanstvenika iz NASA-e, i po jedan iz Center for Atmospheric Research at the University of Massachusetts Lowell te Physikalisch-Meteorologisches Observatorium Davos Weltstrahlungszentrum. Prof. dr. sc. Vršnaku nagradu je 27. studenog 2017. godine uručio dr. sc. Tome Antičić, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, u Oostendeu (Belgija) tijekom konferencije „14th European Space Weather Week“.
Profesor Vršnak je od 1981. zaposlen u Opservatoriju Hvar Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 2000. izabran je u trajno zvanje znanstvenog savjetnika.
Istraživanja prof. dr. sc. Vršnaka odnose se na eruptivne procese u Sunčevoj atmosferi tzv. koronini izbačaji i Sunčevi bljeskovi, koji uzrokuju dramatične poremećaje u Zemlji bliskom svemirskom okolišu te rezultiraju snažnim geomagnetskim olujama, ionosferskim poremećajima i promjenama toka kozmičkog zračenja.

Snimku kolokvija možete pogledati ovdje, a nastavak ovdje.
 


XI. kolokvij održan 7. prosinca 2017. godine

U sklopu IX. kolokviju HAZU i HRZZ, 7. prosinca 2017. je dr. sc. Robert Vianello održao predavanje na temu "Što je računalna kemija i kako nam pomaže u borbi protiv neurodegenerativnih bolesti?". Računalna kemija obuhvaća čitav niz računalnih tehnika usmjerenih prema razumijevanju strukture i svojstava molekula, materijala i velikih bioloških sustava. Svoj veliki zamah dobila je snažnim napretkom informatičkih tehnologija i razvojem brzih računala, a s godinama se profilirala kao ravnopravan, a često i nužan partner u eksperimentalnim istraživanjima u svim granama kemije i znanostima o životu. Metodama računalne kemije moguće je dobiti precizan uvid u ponašanje i karakteristike promatranih sustava na razini samih atoma, što je veoma često nemoguće odrediti čak i najsofisticiranijim eksperimentalnim instrumentima. Iz toga proizlaze dvije najvažnije uloge računalnih pristupa u modernoj znanosti: interpretirati eksperimentalno uočene pojave na nivou najmanjih gradivnih jedinica te omogućiti racionalni dizajn novih ciljanih molekula poboljšanih svojstava. Na predavanju ukratko su predstavljene mogućnosti metoda računalne kemije s posebnim naglaskom na rezultate višegodišnjeg rada dr. sc. Vianella u području razumijevanja bioloških sustava u mozgu usko povezanih s razvojem i progresijom neurodegeneracije.
Navedeno je jedan od najvećih izazova suvremene medicine s obzirom na sve veći broj oboljelih od tih poremećaja u svijetu te na činjenicu da postojeći lijekovi samo ublažavaju simptome bolesti, a ne usporavaju njihov napredak niti nude izlječenje. Najnovija izvješća procjenjuju da je društveni teret neuroloških poremećaja poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti u Europi neizmjeran: preko 160 milijuna ljudi zahvaćeno je nekim oblikom neurodegeneracije, što je više od 36% ukupne populacije, dok su povezani troškovi liječenja jednako uznemirujući i iznose oko 800 milijardi eura godišnje, što je više od trećine sveukupnih troškova u zdravstvu! Ostvareni rezultati pokušaj su odgovora na brojne znanstvene izazove potaknute sve većom učestalošću neurodegenerativnih bolesti mozga.

Snimku kolokvija možete pogledati ovdje, a nastavak ovdje.


 

X. kolokvij održan 22. studenog 2017. godine


Na X. kolokviju održanom 22. studenoga 2017. akademik Slobodan Vukičević održao je predavanje pod nazivom Regulacija hepcidina u metabolizmu željeza pomoću koštanog morfogenetskog proteina 6. Anemija povezana s nedostatkom željeza predstavlja veliku medicinsku potrebu i trenutačno odobrene terapije nisu učinkovite i pokazuju značajne sigurnosne probleme. Hepcidin je peptid od 25 aminokiselina sintetiziran u jetri te služi kao ligand za feroportin i regulira homeostazu željeza. U sklopu projekta BMP6Fe3 Hrvatske zaklade za znanost razvija se terapija za anemiju kronične bolesti (AKB) povezanu s poremećajem u metabolizmu željeza temeljem nedavnog otkrića da BMP6 regulira sintezu hepcidina (Nature Genetic 41:482, 2009). Također otkriveno je da feri (Fe3+) željezo utječe na promjenu strukture BMP6 čime povećava afinitet jetre za BMP koreceptor hemojuvelin (HJV) rezultirajući povećanim izražajem gena za hepcidin i posljedično sniženom razinom serumskog željeza. Stoga se pretpostavlja da se željezo specifično veže na cirkulirajući BMP6 i uzrokuje strukturalne promjene stimulirajući vezanje BMP6-Fe3+ kompleksa na HVJ/BMPRI i povećani izražaj gena za hepcidin u jetri te posljedično smanjenje razine serumskog željeza. 

Trenutno se istražuje novi znanstveni koncept za razumijevanje mehanizma kojim BMP6 "prepoznaje" željezo i razvoj nove terapijske platforme za liječenje AKB kroz sljedeće ciljeve:
1) identifikacija fiziološkog oblika BMP6 u cirkulaciji,
2) proizvodnja rekombinantnog humanog BMP6,
3) karakterizacija specifičnih vezivnih mjesta željeza na BMP6 proteinu,
4) proizvodnja visokoafinitetnog mišjeg i humanog protutijela na strukturno promijenjen BMP6 čime bi se spriječilo stvaranje kompleksa BMP6-HJV u jetri, i time postaviti temelje za
5) testiranje novoproizvedena protutijela in vitro i in vivo u modelima anemije udružene s upalom i u modelu kronične bolesti bubrega.
Nakon testiranja novog koncepta za razumijevanje mehanizma kojim BMP6 "prepoznaje" željezo, taj fenomen upotrijebiti će se da Fe3+/BMP6/HJV posredovan izražaj hepcidina može poduprijeti razvoj prvog biološkog lijeka za AKB.



IX. kolokvij održan 13. studenog 2017. godine


IX. kolokvij u organizaciji HAZU i HRZZ održan je 13. studenog u velikoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Predavanje je održao izv. prof. dr. sc. Mario Vašak pod nazivom „Hijerarhijsko koordinirano upravljanje velikim potrošačima s ciljem njihove integracije u napredne energetske mreže“.
Na predavanju su predstavljeni glavni ostvareni rezultati projekta "Hijerarhijska konsolidacija velikih potrošača temeljena na upravljanju za integraciju u napredne mreže" koji je financiran sredstvima HRZZ-a. Projekt je usmjeren na istraživanje i razvoj modularnih tehnika optimalnog upravljanja primjenjivih na bitno različite energetski intenzivne sustave. Koristi se princip hijerarhijske dekompozicije sustava na razinu potrošnje energije i razinu upravljanja energetskim tokovima kako bi se zasebno optimalno upravljanje moglo obavljati na razini pojedinih podsustava odnosno razina zbog jednostavnije implementacije, potrebnih različitih bazičnih struka ili pravne razdvojenosti. Između razina uspostavljaju se mehanizmi koordinacije zbog efikasnijeg rada sustava kao cjeline. Prikazane su studije slučaja za zgrade i željezničke elektrovučne sustave koje pokazuju velik potencijal navedenih tehnika upravljanja i moguće značajne iznose ekonomskih i energetskih ušteda pri njihovoj primjeni.

Prezentaciju kolokvija možete preuzeti na ovoj poveznici.


 

VIII. kolokvij održan 26. listopada 2017. godine


U sklopu VIII. kolokvija održanog 26. listopada u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, održano je predavanje pod nazivom „Od tokova CO2 preko satelita do goda - izazovi praćenja i modeliranja šumske produktivnosti“ dr. sc. Hrvoja Marjanovića.
Suvremena tehnologija omogućuje praćenje „disanja šume“, tj. izmjene plinova u tragovima (CH4, CO2, N2O) i vodene pare između šume i atmosfere, sateliti već nekoliko desetljeća pružaju informacije o spektralnim karakteristikama zemljine površine, a napredak razumijevanja procesa omogućio je unaprjeđenje biogeokemijskih modela. Tijekom izlaganja prikazani su izazovi i pomaci koji su postignuti u praćenju i modeliranju različitih aspekata produktivnosti šumskih ekosustava s naglaskom na šume hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Prikazani su rezultati dugogodišnjeg praćenja produktivnosti mlade lužnjakove sastojine dobiveni mjerenjem tokova CO2 te su uspoređeni s rezultatima klasične šumarske metode. Izmjereni podaci tokova iskorišteni su za validaciju šumske produktivnosti dobivene satelitskim snimanjima MODIS-om, te za unaprjeđenje i validaciju biogeokemijskog modela Biome-BGCMuSo. Korištenjem postojećih klimatskih modela načinjene su projekcije kretanja očekivane šumske produktivnosti za područje kontinentalne Hrvatske do kraja 21. stoljeća. 

Snimku kolokvija možete pogledati ovdje.



VII. kolokvij održan 12. listopada 2017. godine

Na održanom VII. kolokviju u organizaciji HAZU i HRZZ nastavljen je ciklus znanstvenih predavanja s ciljem predstavljanja istaknutih hrvatskih znanstvenika kako bi se široj znanstvenoj zajednici i svima zainteresiranima približile zanimljive znanstvene teme i predstavili najnoviji rezultati hrvatskih istraživačkih projekata. Na temu „Jezik roda moga: Integracijski izazovi djece i mladih, pripadnika većine i manjinā u Hrvatskoj“, prof. dr. sc. Dinka Čorkalo Biruški predstavila je prve rezultate projekta "Integracijski procesi većine i manjine u višeetničkim zajednicama: uloga međuetničkog kontakta, percipirane prijetnje i socijalnih normi" (IntegraNorm).
Etnička je raznolikost temeljno obilježje društava većine zemalja u svijetu. Različite države različito i upravljaju tom raznolikošću, pa se socijalni identiteti pripadnika etičke većine i etničkih manjina oblikuju i mijenjaju pod specifičnim utjecajima socijalnog konteksta u kojem se odvija njihova međugrupna dinamika. Upravljanje različitostima obično je u rukama većine, koja ima i veću socijalnu moć i utjecaj (a onda i odgovornost), a u javnim se politikama prepoznaje kao (zagovaranje i prakticiranje) doktrina multikulturnosti ili asimilacionizma. U izlaganju je predstavljen istraživački tim i ključni ciljevi ovoga četverogodišnjeg projekta. Mješovita metodologija koja kombinira kvalitativni i kvantitativni pristup uz longitudinalno praćenje vršnjačkih međuetničkih odnosa omogućit će temeljitu analizu manjinskih i većinskog identiteta i njihove interakcije u složenim višeetničkim zajednicama. Jedinstveni kontekst istraživanja su škole u kojima se cjelokupna nastava odvija na manjinskim jezicima (češkom, mađarskom, srpskom i talijanskom) i komparabilne škole na hrvatskom jeziku, a ciljani su uzorak djeca i mladi od 11 do 18 godina i njihovi roditelji.

Snimku kolokvija možete pogledati ovdje.




VI. kolokvij održan 8. lipnja 2017. godine


Održan je  VI. Kolokvij u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske zaklade za znanost, u sklopu kojeg je izv. prof. dr. sc. Igor Karšaj  održao predavanje pod nazivom „Aneurizma abdominalne aorte – numeričkim modeliranjem do optimalnog liječenja“.  Aneurizma abdominalne aorte (AAA) je ekscentrično proširenje infrarenalne abdominalne aorte uzrokovano neravnotežom u proizvodnji i razgradnji ekstracelularnog matriksa. Aneurizma raste kroz duži period od nekoliko godina dok u jednom trenutku naprezanja koja se javljaju u stijenci aorte ne prerastu njenu čvrstoću uzrokujući rupturu. Ruptura AAA je katastrofičan događaj jer ima vrlo veliku smrtnost. Iako patogeneza AAA još uvijek nije u potpunosti razjašnjena postoji veliki broj bioloških, kliničkih, patohistoloških i mehaničkih podataka o AAA. Unatoč tome kod AAA nije moguće predvidjeti daljnji tijek bolesti. Postoji velika potreba za podacima o parametrima koji mogu pokazati hoće li veličina AAA stagnirati, rasti postepeno ili progedirati i time će konsekventno rupturirati. Odluka liječnika o tretmanu AAA se i dalje donosi samo na osnovi jednostavnog kriterija veličine ili brzine rasta (ako je dostupan) te prisutnoj boli kod pacijenta. Veličina aneurizme kao kriterij je dosta nepouzdan jer postoje manje aneurizme koje rupturiraju kao i veće koje su stabilne i ne dolazi do njihovog povećanja.
Dugoročni cilj istraživanja koja provodimo je razvoj programa koji će na osnovi snimaka pacijenta (CT i MR angiografija) imati stvarnu geometriju aorte pacijenta. Iz podataka o aktualnim bolestima pacijenta (arterijska hipertenzija i ostali komorbiditeti) moći će se dovoljno točno odrediti stanje stijenke krvnih žila i eventualno konkomitantnog intraluminalnog tromba. Koristeći dostupna znanja iz kliničkih opažanja kao i ciljanih eksperimenata moći će se predvidjeti daljnji tijek bolesti te ponuditi puno egzaktniju opciju liječniku u odabiru pravilne terapije.
U okviru ovog kolokvija bit će prikazana znanja koja su trenutno dostupna te što je još nužno napraviti kako bismo bili u mogućnosti pomoći u tretmanu aneurizme abdominalne aorte.



V. kolokvij održan 23. svibnja 2017. godine

 
Održan je V. kolokvij u organizaciji HAZU i HRZZ na temu "Metoda "reprezentativne kapi" i genealoška metoda u povijesnoj demografiji" o kojoj je govorio akademik Nenad Vekarić.
Povijesna demografija bavi se “predstatističkim” razdobljem, pa nema na raspolaganju izdašna statistička vrela na temelju kojih će lagodno spoznati demografske procese u prošlosti. U istraživačkom naporu da se iz minimuma sačuvanih informacija izvuče maksimum kvalitetnih zaključaka, od velike je pomoći kombinacija dviju metodâ: metode “reprezentativne kapi” i genealoške metode. Metoda “reprezentativne kapi” omogućava da se neka informacija (izvorni podatak), sama za sebe nebitna, uz pomoć “atomizacije” kroz genealošku metodu, stavi u kontekst i pridonese stvaranju bitnih zaključaka, koje nikad ne bismo mogli neposredno izvući iz sačuvanog vrela.
U drugom dijelu predavanja bit će predstavljen istraživački tim projekta “Transformacije kolektivnih i individualnih identiteta u Dubrovačkoj Republici od srednjeg vijeka do 19. stoljeća” Hrvatske zaklade za znanost čiju jezgru čine znanstvenici Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku.
Snimku kolokvija možete pogledati ovdje.

 

IV. kolokvij održan 3. svibnja 2017. godine

 
Održan je  IV. Kolokvij u organizaciji HAZU i HRZZ.  Na temu "Što je posebno u razvitku ljudskog mozga?" govorio je akademik Ivica Kostović. Cilj je ovoga kolokvija bio objasniti kako najvoluminoznija i evolucijski „najrazvijenija“ prolazna subplate zona u mozgu fetusa čovjeka sudjeluje u izgradnji složenih asocijativnih neuronskih veza moždane kore tijekom produženog razvitka u prenatalnom i postnatalnom životu. Pruženi su dokazi da subplate zona čini temeljni obrazac za postepeno i uzastopno urastanje asocijativnih putova i povezanost korteksa preko primordijalnih sinaptičkih veza. Istodobno se može dokazati značenje proučavanja razvitka mozga čovjeka obzirom da u ranom postnatalnom razvitku „izranjaju“ sve posebno ljudske funkcije kao što su verbalna komunikacija, svijest o sebi i drugima i strateško razmišljanje.

Prezentaciju akademika Kostovića možete pronaći ovdje.
Snimku kolokvija možete pogledati ovdje.
 
 

III. kolokvij održan 19. travnja 2017. godine


Održan je  III. Kolokvij koji organiziraju HAZU i HRZZ. Kolokvij je održala prof. dr. sc. Marina Ajduković na temu "Kako (društvene) znanosti mogu pridonijeti izlasku iz „začaranog“ kruga posljedica siromaštva djece i mladih?"

Dugotrajna ekonomska kriza suočila je hrvatsko društvo s povećanjem siromaštva što ozbiljno ugrožava razvojne potrebe djece. “Treća misija” znanstvene zajednice je društvena angažiranost u oblikovanju javnih politika, pa nove spoznaje o posljedicama kontinuiranog življenja u riziku od siromaštva po djecu mogu potaknuti socijalne inovacije usmjerene na njihovo ublažavanje. Prikazat će se složenost učinaka odrastanja u siromaštvu: od osjećaja srama i stigmatizacije, izloženosti vršnjačkom nasilju, više internaliziranih i eksternaliziranih problema i nižih obrazovnih aspiracija, do veće spremnosti na odlazak iz zemlje onih koji su usprkos teškim životnim okolnostima uspješni u školi. Što učiniti? Kako osigurati da argumentirani „glas“ istraživača čuju oni koji odlučuju o raspodjeli resursa i definiraju standarde rada s djecom i mladima u riziku od siromaštva? 
Prof. dr. sc. Marina Ajduković voditeljica je istraživačkog projekta HRZZ Ekonomske teškoće obitelji, psihosocijalni problemi i obrazovni ishodi adolescenata u vrijeme ekonomske krize i zaposlena je na Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Snimku možete pogledati ovdje.


II. kolokvij održan 5. travnja 2017. godine

 
Održan je II. Kolokvij u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i Hrvatske zaklade za znanost, u sklopu kojega je izv. prof. dr. sc. Mile Šikić održao predavanje pod nazivom Metode sekvenciranja u preciznoj medicini“.

Precizna medicina nova je paradigma u kojoj su medicinske odluke, prakse i produkti prilagođeni pojedinom pacijentu. Vrlo važnu komponentu za preciznu medicinu predstavljaju metode sekvenciranja. Sekvenciranje genoma značajno je napredovalo u zadnjih 20 godina. Trošak sekvenciranja ljudskog genoma pao je s tri milijarde na nekoliko tisuća dolara.
Prezentacija će predstaviti najnovije tehnologije za sekvenciranje te mogućnosti i izazove koje te tehnologije postavljaju s posebnim osvrtom na računalne metode za analizu sekvenciranih podataka.
Izv. prof. dr. sc. Mile Šikić voditelj je uspostavnog istraživačkog projekta ALGORITMI ZA ANALIZU SLIJEDA GENOMA, radi na Zavodu za elektroničke sustave i obradbu informacija Fakulteta za elektrotehniku i računarstvo Sveučilišta u Zagrebu.
 
Prezentaciju izv. prof. dr. sc. Mile Šikića možete preuzeti ovdje. 
Snimku možete pogledati ovdje.

I. kolokvij održan 23. ožujka 2017. godine
 

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska zaklada za znanost započinju ciklus znanstvenih predavanja kojima će se predstaviti istaknuti hrvatski znanstvenici. Ovim će se kolokvijima široj znanstvenoj zajednici i svima zainteresiranima nastojati približiti zanimljive znanstvene teme i predstaviti najnoviji rezultati hrvatskih istraživačkih projekata.
I. kolokvij je održan u  četvrtak, 23. ožujka, a održao ga je akademik Mladen Obad Šćitaroci na temu "Unaprjeđenje kulturnog naslijeđa u kontekstu urbanizma naslijeđa".
 
Hrvatska baštini 25 stoljeća urbane kulture. Mali dio kulturnoga naslijeđa zbrinut je i očuvan za buduće naraštaje. Većina naslijeđa propada i nestaje, a time nestaje i dio kulturnog, povijesnog i prostornog identiteta Hrvatske. Osim malobrojnih iznimki, dosadašnji modeli obnove i unaprjeđenja naslijeđa ne daju zadovoljavajuće rezultate. Koji su učinkoviti modeli koji će zaustaviti nestajanje naslijeđa, pomoći u njegovu oživljavanju i unaprjeđenju te omogućiti opstanak i život naslijeđa? To su pitanja na koja se želi odgovoriti u sklopu znanstvenog projekta Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa, poznatog pod nazivom Urbanizam naslijeđa / Heritage Urbanism – HERU. S motrišta urbanizma naslijeđa, ono mora biti aktivno, mora pridonositi razvoju lokalne zajednice te unaprijediti vrsnoću prostora i čovjekova života uz uvažavanje prostornih i ambijentalnih osobitosti. Naslijeđe je prilagodljivo i moramo mu dati priliku za prenamjenu i za novi život.
 
Prezentaciju akademika Obada Šćitarocija možete preuzeti ovdje.
Snimku možete pogledati ovdje